Fa'atosinaga Fa'a: Pe mafai ona Suia le Natura?

-

O taimi uma lava, tatou te auai ai i se fefaatauaʻiga e manaʻomia mo le faatumauina o le ola. Matou te manava i le okesene ma faʻasaʻo le carbon dioxide lea e ave e laau (faʻatasi ma le susulu o le la ma le vai) e maua ai le tele o le okesene. Ma o loʻo faʻaauau pea le taamilosaga, o le natura o loʻo avea ma mama o le paneta. Peita'i, a'o fa'atupula'ia lo tatou olaga, tatou te fa'amatu'u atu le carbon dioxide e ala i alamanuia e pei o femalagaiga a'o fa'aitiitia le okesene e ala i le fa'ato'aga. E tau atu i fa'aletonu e le'i tupu muamua i le siosiomaga. photosynthesis fa'apitoa e ono suia lea tulaga.

Fa'aa'oa'o i le natura

O le faavae o le photosynthesis faafoliga o loo taoto i totonu suʻesuʻega na faia i le 70s e tagata suʻesuʻe Iapani Akira Fujishima ma Kenichi Honda. O la latou suʻesuʻega na faʻaalia ai le mafai ona vaeluaina le hydrogen ma le okesene i le vai e faʻaaoga ai le malamalama ma se faʻamalosi (o se mea, i lenei tulaga, faʻavaveina le faagasologa) e taʻua o le titanium dioxide. Mai iinei, e mafai e se tasi ona maua le hydrogen ua vavae ese nei ma faʻaaogaina e fai ma fafie. Sa matua le lelei lava talu ai na o le latou faʻataʻitaʻiga na galue i luga o le moli UV ma e maualalo le fua o le liua.

Ae ui i lea, na faamaonia ai e mafai mafaufau le auala e gaosia ai e laau le malosi, o se faiga lavelave na tutupu i le faitau miliona o tausaga. photosynthesis fa'apitoa talu mai lena taimi ua matua tuputupu ae, ma ua maua ai le igoa ua tatou iloa nei. O loʻo i ai pea se lala o loʻo taulaʻi i le faʻaogaina o le malamalama lea e faʻaogaina ai auala faʻapitoa e pei o nanoparticles ma faʻamalosia le faʻapipiʻiina o le faʻapotopotoga faʻapipiʻi uma ina ia faʻaogaina ai lenei auala e sili ona lelei ma mafai ona maua ai le malosi mama i totonu o se siosiomaga tele.

I tua atu o fa'ata'ita'iga

O le isi lala e iai tulai e sili atu ona latalata i le photosynthesis ma o loʻo faʻaliliuina le kaponi mai le dioxide i le monoxide, lea e mafai foi ona liua i le suauu. Ona o le tele o le carbon dioxide i totonu o lo tatou siosiomaga, e mafai ona avea lenei mea ma se suiga tele. O le fa'amoemoe o la'au fa'afugaga e fa'amalosia ai tatou ma fa'amama a tatou ea ua le toe mafai.

Peitaʻi, e umi se taimi tatou te ui ai a o leʻi avea ma mea moni. Ma o loo tatou nofo aitalafu pea i le natura. A'o tatou fa'alavelaveina fa'anatura ma motusia se paleni e sili atu nai lo i tatou, e mafai e le photosynthesis fa'akomepiuta ona ofoina atu se avanoa e faia ai ni teuteuga nai lo le suia o mama o le paneta. Faatasi ai ma isi mea fou fa'afouina ma mama, e mafai ona tatou faamalolo lemu le paneta. Ma i le faʻaopoopoga, faʻamalolo le taamilosaga e faʻamalosia ai i tatou.


YouTube: Malosiaga gafataulimaina e ala i photosynthesis faafoliga – Tokyo Tech News

Malosiaga gafataulimaina e ala i photosynthesis faafoliga - Tokyo Tech News

O le kilikiina o le ta'aloga, ua e ioe ile YouTube's Tuutuuga o Auaunaga ma faalauaiteleina Faiga Faavae. E mafai ona fa'asoa fa'amatalaga i YouTube/Google.

Ata fa'aaitalafu: O le ata fa'atusa e fa'atusa ma na pu'eina e Mo Eid.
punaoa: La Tatou Lalolagi i Faʻamaumauga / ScienceDirect / IapaniGov / Tyler Irving (Iunivesite o Toronto) / Glenn Roberts Jr. (Berkeley Lab)

Peniamina Adjiovski
Peniamina Adjiovski
malo O aʻu o se Inisinia Faʻasaienisi Faakomepiuta ma se naunautaiga mo mea uma e fesoʻotaʻi ma tekinolosi. Ou te talitonu o loʻo i ai i tekinolosi le mana e suia ai le lalolagi, o lea ou te fiafia e faʻaauau pea le faʻafouina i mea fou fou. Afai e tutusa lou fiafia, ia avea oe ma a'u malo.
- Faʻasalalauga -
- Faʻasalalauga -
- Faʻasalalauga -
- Faʻasalalauga -
- Faʻasalalauga -
- Faʻasalalauga -
- Faʻasalalauga -
- Faʻasalalauga -
- Faʻasalalauga -
- Faʻasalalauga -
- Faʻasalalauga -